Zašto restoran ima prazne stolove iako ima dobru hranu?

Dobra hrana je osnov svakog dobrog restorana.

Ali dobra hrana sama po sebi nije garancija da će restoran svakog dana biti pun.

Postoje lokali sa odličnom kuhinjom koji imaju problem sa posećenošću tokom radne nedelje. Postoje restorani sa kvalitetnom uslugom i prijatnim ambijentom za koje veliki broj potencijalnih gostiju jednostavno ne zna. A postoje i mesta koja vikendom teško pronalaze slobodan sto, dok su ponedeljak, utorak ili sreda potpuno druga priča.

Zbog toga pitanje nije samo koliko je hrana dobra, već i koliko ljudi zna za restoran, šta o njemu zna i da li u pravom trenutku ima dovoljno razloga da ga izabere.

Dobar restoran nije isto što i poznat restoran

Vlasnici restorana prirodno najveću pažnju posvećuju onome što se događa unutar lokala.

Kvalitetu namirnica.

Pripremi hrane.

Usluzi.

Ambijentu.

Čistoći.

Osoblju.

Sve to direktno utiče na iskustvo gosta i presudno je za dugoročan uspeh.

Međutim, pre nego što neko postane gost, mora prvo da sazna da restoran postoji.

Tu nastaje prvi problem.

Restoran može imati odličnu ponudu, ali ako se ne pojavljuje tamo gde potencijalni gosti traže ideju za ručak, večeru ili proslavu, kvalitet hrane još nije ni dobio priliku da utiče na njihovu odluku.

Gosti ne traže restoran samo kada su gladni

Razlozi za odlazak u restoran mogu biti potpuno različiti.

Neko traži mesto za poslovni ručak.

Drugi planira večeru sa partnerom.

Trećem je potreban restoran za rođendan.

Kompanija traži prostor za događaj.

Turista želi da proba određenu vrstu hrane.

Grupa prijatelja pokušava da odluči gde će izaći u petak uveče.

Svaka od ovih situacija predstavlja drugačiju potrebu i drugačiji trenutak u kojem restoran može da privuče gosta.

Zato nije dovoljno samo objaviti fotografiju hrane i očekivati da će ista poruka podjednako dobro funkcionisati za sve.

Prazan utorak i puna subota nisu isti marketinški problem

Ako je restoran skoro svakog petka i subote pun, dodatna kampanja za vikend možda nema veliki poslovni smisao.

Dovođenje još ljudi u trenutku kada već nema slobodnih stolova ne rešava problem.

Mnogo interesantnije pitanje je:

Šta se događa utorkom u 18 časova?

Ako tada postoji veliki broj slobodnih stolova, marketing može imati veoma konkretan zadatak — povećati posećenost upravo u tom periodu.

To može zahtevati drugačiju ponudu, drugačiji sadržaj i potpuno drugačiju kampanju od one koja se koristi za vikend.

Zato uspeh marketinga restorana ne treba posmatrati samo kroz ukupan broj gostiju, već i kroz to kada gosti dolaze i šta tada kupuju.

Ne mora uvek ceo restoran da bude predmet promocije

Ponekad problem nije broj gostiju.

Problem može biti prodaja određene kategorije.

Restoran možda želi da proda više premium jela, doručaka, koktela ili određenog sezonskog menija.

U tom slučaju nema mnogo smisla reklamirati restoran potpuno generičkom porukom.

Mnogo precizniji pristup je napraviti sadržaj oko onoga što želimo više da prodajemo.

Fotografija može pokazati jelo.

Video može prikazati njegovu pripremu.

Kuvar može objasniti sastojke ili način pripreme.

Google kampanja može uhvatiti ljude koji već pretražuju baš takvu vrstu hrane.

Društvene mreže mogu stvoriti želju kod ljudi koji nekoliko minuta ranije nisu ni razmišljali o restoranu.

Jedno jelo tako može postati osnova kompletne male marketinške kampanje.

Instagram i Google ne rešavaju isti problem

Društvene mreže su veoma dobre u stvaranju želje.

Osoba lista Instagram bez namere da rezerviše restoran, vidi dobro snimljeno jelo, atmosferu ili događaj i pomisli:

„Ovde bih mogao da odem.“

Google uglavnom hvata drugačiji trenutak.

Korisnik već nešto želi i aktivno traži:

„restoran u blizini“

„steak restoran“

„restoran za rođendan“

„restoran sa baštom“

„restoran za poslovni ručak“

U jednom slučaju marketing pokušava da stvori interesovanje, dok u drugom pokušava da odgovori na već postojeću nameru.

Restoranu zato često nisu potrebni Instagram ili Google.

Potrebno je razumeti koju ulogu svaki kanal ima u putu gosta.

Profil može imati mnogo pratilaca, a restoran i dalje prazne stolove

Broj pratilaca je vidljiva i jednostavna metrika, zbog čega joj se često pridaje preveliki značaj.

Ali 20.000 pratilaca ne znači automatski 20.000 potencijalnih gostiju.

Važno je ko su ti ljudi.

Gde se nalaze?

Da li pripadaju publici kojoj je ponuda restorana relevantna?

Da li sadržaj samo gledaju ili zbog njega razmišljaju o dolasku?

Restoranu na kraju nije potreban samo engagement.

Potreban mu je poslovni rezultat.

To može biti više rezervacija, više walk-in gostiju, bolja popunjenost slabijim danima, veća prodaja određenog jela ili više upita za organizaciju događaja.

Marketing treba da počne pitanjem: šta želimo više da prodamo?

Upravo tu se menja način razmišljanja.

Umesto:

„Treba nam više objava na Instagramu.“

pitanje može da bude:

„Želimo više gostiju od ponedeljka do četvrtka.“

Umesto:

„Treba nam Google Ads.“

cilj može biti:

„Želimo više upita za korporativne proslave.“

Umesto:

„Treba nam novi Reel.“

možemo definisati:

„Želimo da povećamo interesovanje za premium steak ponudu.“

Zbog toga kvalitetan marketing za restorane ne bi trebalo da počne izborom kanala, već pitanjem šta restoran želi više da prodaje. Tek nakon toga ima smisla odlučiti da li su za taj cilj potrebni Google, društvene mreže, video produkcija, fotografija, sajt, oglasi ili kombinacija više kanala.

Fotografija hrane više nije dovoljna za svaku situaciju

Dobra fotografija i dalje može biti veoma moćna.

Ali video omogućava da se prikaže mnogo više.

Sečenje mesa.

Priprema koktela.

Para koja izlazi iz jela.

Rad kuhinje.

Serviranje.

Atmosfera pune bašte.

Muzika.

Ljudi.

Reakcija gosta.

Sve su to elementi iskustva koje jedna statična fotografija teško može da prenese.

Zbog toga restorani sve više mogu da posmatraju produkciju sadržaja kao deo prodaje, a ne samo kao način da Instagram profil izgleda lepo.

Potencijalni gost proverava više mesta pre odluke

Put do rezervacije retko izgleda potpuno linearno.

Neko može prvo videti restoran na Instagramu, zatim ga potražiti na Google-u, pogledati ocene, otvoriti sajt, proveriti meni i tek onda pozvati.

Drugi korisnik može prvo pronaći restoran preko Google Maps-a, a zatim otići na Instagram da vidi kako mesto stvarno izgleda kada je puno ljudi.

Zbog toga različiti digitalni kanali treba da pričaju istu priču.

Ako Instagram izgleda odlično, a na Google-u nedostaju osnovne informacije, postoji prekid.

Ako Google oglas dovede gosta na zastareo sajt bez menija i jasnog načina rezervacije, ponovo postoji prekid.

Marketing je mnogo efikasniji kada potencijalni gost na svakom sledećem koraku dobije razlog više da nastavi.

Recenzije mogu odlučiti gde će gost otići

Restoran može sam za sebe reći da ima odličnu hranu i vrhunsku uslugu.

Mnogo je ubedljivije kada to kažu gosti.

Zbog toga ocene i recenzije imaju važnu ulogu, posebno kada osoba bira između nekoliko restorana koje ranije nije posetila.

Važan nije samo prosečan broj zvezdica.

Ljudi čitaju šta drugi pišu o hrani, usluzi, čekanju, cenama i atmosferi.

Posmatraju i kako restoran odgovara kada iskustvo nije bilo savršeno.

Digitalna reputacija tako postaje deo marketinga čak i kada restoran za nju ne plaća oglase.

Popust nije jedini način da se napune stolovi

Kada posećenost opadne, jedna od prvih ideja često je akcija.

Popust može da funkcioniše, ali stalno snižavanje cena nosi svoje probleme.

Gost može početi da čeka sledeću akciju.

Restoran može privući publiku kojoj je cena važnija od samog iskustva.

A marža se smanjuje.

Alternativa je povećavanje percipirane vrednosti.

Poseban meni.

Tematsko veče.

Gostovanje kuvara.

Muzika.

Nova ponuda.

Sezonsko jelo.

Degustacija.

Priča iza određenog specijaliteta.

Tada marketing ne pokušava samo da kaže „jeftinije je“, već daje razlog zbog kojeg bi neko želeo da dođe upravo sada.

Dobra hrana postaje moćna tek kada dovoljno ljudi sazna za nju

Marketing ne može dugoročno da spase restoran sa lošom hranom ili lošom uslugom.

Ali važi i suprotno.

Odlična hrana ne može privući gosta koji nikada nije čuo za restoran.

Zato kuhinju, uslugu i marketing ne treba posmatrati kao odvojene svetove.

Kuhinja stvara proizvod.

Usluga stvara iskustvo.

Marketing stvara priliku da novi ljudi to iskustvo otkriju.

A kada se ta tri elementa spoje, cilj više nije samo imati mnogo pregleda, pratilaca ili klikova.

Cilj je mnogo konkretniji:

da pravi gost dobije pravi razlog da izabere restoran u pravom trenutku.

https://customerjourney.biz/usluge/marketing-buducnosti.html

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *